Bilo je samo pitanje vremena kada će ilustracije iz knjiga „Priče o neustrašivim hrvatskim ženama“ (2019.) Tatjane Barat i „Ikone: neustrašive žene koje su promijenile Hrvatsku“ (2020.)
Rosie Kugli u izdanju Naklade Iris Illyrica urednice Ivana Glavaš Bakija „izaći“ iz knjiga i preobraziti se u izložbu. Prva stanica putujuće grupne izložbe „Neustrašive žene“ bio je Gradski muzej Jastrebarsko na Dan žena 2022. a pošto je obišla brojne hrvatske kulturne institucije, zastala je Muzeju čokolade Zagreb (5.4.-11.5.2025.).
Dvadeset i tri ilustratorice u najrazličitijim likovnim jezicima i tehnikama nastojale su portretom i znakovitom pozadinom prikazati važnost svake od stotinu žena „koje su promijenile Hrvatsku“, kako piše u podnaslovu izložbe.
Autorica teksta u katalogu Sonja Švec – Španjol podrobno je opisala pojedini portret ukazujući na vezu između likovne tehnike, modela i vizualizacije (što je zajedno s Markom Španjolom naglasila kroz likovni postav).
„Neustrašive žene“ su izabrane unutar širokog povijesnog raspona i postignuća onih koje su prve izgarale u borbi za ženska prava ( aktivistice ) nagovještavala su „odskočnu dasku“ za ravnopravno djelovanje dolazećim znanstvenicama, političarkama ili umjetnicama.
No, to se često pokazalo iluzornim i svaka se žena (nesklona ostati isključivo unutar doma) morala iznova boriti za „ mjesto pod Suncem“ i ma koliko mahale pravnim aktima, stvarnost ih je često izravno kočila. Da je bilo drugačije, ni spomenutih knjiga ni ove izložbe vjerojatno ne bi bilo! Ni potrebe za hrabrošću!
Spomenute dvije knjige su koncipirane kronološki pa su žene navedene u prvoj već ušle u legendu i dok su neke prilično dobro poznate (učiteljica Marija Jambrišak i novinarka Marija Jurić Zagorka), o drugima znaju uglavnom samo stručnjaci (povjesničarke umjetnosti Anđela Horvat i Zdenka Munk, medicinska biokemičarka Marijana Fišer Herman ili pedijatrica Feđa Fischer Sartorius) pa izložba, osim vizualnih kvaliteta, ima i „prosvjetiteljsku“ namjenu.
Druga je knjiga šarolikija jer su tu zastupljene različitije profesije nego u prethodnoj i to pokazuje da je djelovanje „onih prvih“ nesumnjivo ostavilo trag i olakšalo proboj darovitim ženama (bez obzira na kojem polju) kroz nasip muške dominacije.
Neustrašivost koja se spominje u naslovu može biti doslovna (Diana Budisavljević, spasiteljica iz logora u vrijeme Drugog svjetskog rata ili utjecajna političarka Savka Dabčević-Kučar) , posredna (sportašica Janica Kostelić) ili „kamuflirana“ (inovativne umjetnice) pa iako se zbog djelatnosti (uglavnom ipak) doslovno ne „gubi glava“, posljedice mogu biti trajne i fatalne, ali za one oko njih blagotvorne i poticajne.
Dakako, neke druge autorice bi možda odabrale neke druge protagonistice ili neke druge ilustratorice, ali je izložba ovih i ovakvih „neustrašivih žena“ dobrodošla u svakoj sredini.
Fotografije: Šime Modrić
Piše: Olga Vujović
Povjesničarka umjetnosti i komparatistica književnosti