Kokos koji se nekada smatrao egzotičnom namirnicom, danas nam postaje sve bliži i dostupniji zahvaljujući popularnosti koja mu nezaustavljivo raste. Osim što ga reklamiraju slavni TV-chefovi, sve češće ga koriste i gastroblogeri te svi oni koji izbjegavaju namirnice životinjskog podrijetla. Kokos obiluje mineralima, osobito magnezijem i vlaknima, ali siromašan je vitaminima. Omiljen je među pobornicima paleo prehrane koja se često naziva i dijetom pećinskih ljudi, a temelji se na lovu i skupljanju plodova iz prirode. Tako se u trgovinama zdrave hrane osim kokosova brašna, sve lakše mogu pronaći i ostali proizvodi, poput kokosove vode, vrhnja, masti ili mlijeka.
Bogato vlaknima, ali i kalorijama
Kokosovo mlijeko najčešće služi kao zamjena za kravlje, a koristi se i za pripremu slastica, smoothieja, umaka i mesnih jela zahvaljujući mirisnoj aromi. Ne sadrži laktozu, te je dobra alternativa kravljem za osobe s intolerancijom. Zbog velike količine vlakana, kokosovo mlijeko produljuje osjećaj sitosti, ali budući da je bogato kalorijama, nutricionisti preporučuju da ga se umjereno konzumira. U trgovinama se najčešće prodaje razrijeđeno kokosovo mlijeko pa kalorijska vrijednost može varirati od proizvoda do proizvoda. U prošlosti su kokosovo mlijeko, baš kao i kokosova mast bili na udaru nutricionista radi svojeg sastava jer obiluju zasićenim masnim kiselinama uz koje se povezuju bolesti srca i krvnih žila. No novija istraživanja pokazuju kako masne kiseline srednjeg lanca, kakve nalazimo u kokosu, nisu štetne za organizam. Ne skladište se u masnom tkivu i ne opterećuju gušteraču, a organizam ih troši kao pogonsko gorivo. Bez obzira na dobrobiti na organizam, kokosovo mlijeko može postati neprijatelj organizma.
Štetni spojevi
BPA ili bisfenol A se koristi kao zaštitna presvlaka u konzervama i limenkama, osobito kod hrane koja je kisela, masna ili slana, kao što su umak od rajčice, kokosovo mlijeko ili juhe. U jednom od istraživanja taj je spoj pronađen u urinu 93 posto odraslih ispitanika, a uznemirujuće je što visoke količine u organizmu trudnica mogu naštetiti bebi. Bisfenol A se uglavnom proizvodi za dobivanje plastike, a u prošlosti se koristio kao fungicid. Dokazano ima estrogena svojstva, a u nekim državama razni proizvodi sa sadržajem te tvari su više puta povučeni s polica. Bisfenol A uzrokuje poremećaje endokrinog sustava jer oponaša hormone tijela, a štetni utjecaj je najveći na najmlađim osobama. Bisfenol A povezan je i s bolestima srca, dijabetesom te visokim razinama određenih enzima jetre. Također, povećava rizik od raka dojke i prostate.
U proizvodnji kokosovog mlijeka često se koristi se brašno sjemenki biljke guar, koje se krije iza broja E412. Dodaje se kako bi se poboljšala kremoznost i gustoća. Osim toga, sprečava odvajanje ulja od vode, a namirnice djeluju hranjivije. Može izazvati slabosti i bolove u trbuhu te neželjene reakcije u osjetljivih osoba. Prema istraživanjima, kokosovo mlijeko kod nekih osoba može potaknuti i sindrom iritabilnog crijeva – poremećaj koji zahvaća crijeva te izaziva epizode zatvora i proljeva, uključujući i bolove u trbuhu te nadutost. Na pogoršanje bolesti utječe stres, intolerancija na određenu hranu te prehrana koja obiluje masnoćama, preosjetljivost na laktozu, sorbitol i fruktozu, prejedanje, te pojačano pijenje alkohola i gaziranih pića. Kako biste spriječili rizike koje kokosovo mlijeko može ima na organizam te iskoristili njegove blagotvorne karakteristike, nutricionisti preporučuju izbjegavanje limenki, provjeravanje deklaracije te pripremu domaćeg kokosovog mlijeka.
Domaći napitak
Za napitak pripremljen kod kuće potrebno je 200 g organskog kokosovog brašna i pola litre vode. Vodu prokuhajte i kada se malo ohladi dodajte kokosovo brašno. Kuhajte deset minuta miješajući pa miksajte oko četiri minute. Procijedite kroz gazu i ulijte u bocu. Domaće kokosovo mlijeko u hladnjaku može stajati tri do četiri dana.