Najveći izlagački projekt u Hrvatskoj posljednjih godina u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu 26. travanj – 30.rujan 2018.
Na globalnoj razini šezdesete su bile godine kolektivnog entuzijazma ali i bunta, nade i pokušaja da se radikalno, bar na Zapadu, korigira postojeći svijet i prevrednuju njegove norme i dogme. Bilo je to vrijeme hipi-pokreta, bujanja pop i rock glazbe ali i ratova i terora… isto tako i liberalizacije, doba u kojemu su artikulirane potpuno nove političke strategije, nove ideologije, novo ponašanje, novi svjetonazori. Izložba Šezdesete u Hrvatskoj – Mit i stvarnost zahvaća sve segmente društva, od umjetničkih djela i filmova, tiskanih i elektronskih medija, avangardne glazbe do one popularne s brojnih festivala, popularnog automobila fiće koji u obiteljima ima status limenog ljubimca, novih modnih trendova poput mini suknje pa sve do svakodnevice i primjerice pojave antibaby pilule koja je bitno izmijenila kulturu ponašanja.
Autor koncepta izložbe i autor dionice likovnih umjetnosti (slikarstvo, kiparstvo, spomenička plastika) je Zvonko Maković koji je okupio niz eminentnih suradnika poput Ante Batovića (društveno-politički kontekst), Igora Dude (kultura svakodnevice), Maroje Mrduljaša (arhitektura), Lovorke Magaš Bilandžić (grafički dizajn), Koraljke Vlajo(industrijski dizajn), Marine Bagarić (keramika), akademika Krešimira Nemeca (knjižvnost), Ane Lederer (kazalište), Seadete Midžić (Muzički biennale Zagreb), Maje Đurinović (ples), Tomislava Šakića (film), Dunje Nekić (fotografija), Katarine Simončić (moda), Marije Tonković (modna fotografija), Hrvoje Horvata (pop,rock i jazz glazba), Nade Zgrabljić Rotar (Radiotelevezija Zagreb )te Inoslava Beškera (tiskani mediji).
Vizualni identitet i postav izložbe potpisuju Numen for use i Oaza.
Na 1400 m2, 25 TV monitora, 11 tableta, 3 projektora drugoj multimedijalnoj opremi, posjetitelji će imati prilike vidjeti veliki broj originalnih artefakata šezdesetih, niz fotografija, audio-vizualnog materijala kao i svjedočanstva aktera društvene, kulturne i modne scene te građana koji prenose svoja sjećanja iz svakodnevnog života.
Izložba obuhvaća period od 1958. do 1971. Naime, Sedmi kongres SKJ održan 1958. u Ljubljani ne samo da se zalaže za privredni razvitak, nego na neuvijen način potiče potrošnju stanovništva. Tako pjesma Moja djevojčica, koju na prvom Opatijskom festivalu 1958. izvode Zdenka Vučković i Ivo Robić, svojim refrenom Tata kupi mi auto postaje pravi hit koji na suptilni način najavljuje i novi tip potrošačkoga rituala sve češćim odlascima na Zapad, prije svega u Trst koji postaje svojevrsnim vratima raja slobodnoga svijeta.
Hrvatska je u jugoslavenskoj zajednici privređivala mnogo, u raznim aspektima bila naprednija od drugih federalnih jedinica, ali su o dobiti koju je njezina privreda donosila odlučivali drugi.
Stoga se krajem šezdesetih artikuliraju ideje o većoj nacionalnoj i državnoj suverenosti, jača samosvijest o nacionalnoj/državnoj posebnosti i nacionalnim/državnim vrijednostima na svima područjima – od jezika s Deklaracijom o hrvatskom književnom jeziku (1967.) do gospodarstva s kvalitetnom industrijom i turizmom kao sve snažnijim faktorom razvitka, od visoke kulture s nizom velikih međunarodnih manifestacija, do one popularne i, konačno, kulture svakodnevice. Hrvatska je šezdesetih pripadala srednje razvijenim europskim zemljama, a ti su se standardi prepoznavali ne samo u kontinuiranom gospodarskome rastu, nego i sazrijevanju kulture u svim njezinim vidovima. Ovi pozitivni procesi završit će krajem 1971. radikalnim slamanjem Hrvatskog proljeća.
Od kraja pedesetih do početka sedamdesetih hrvatska se umjetnost konstituirala kao vrijedan segment europskoga kasnog modernizma s nizom neo-avangardnih pojava. U Zagrebu 1961. započinje djelovati međunarodni pokret Nove tendencije koji su činili likovni umjetnici iz Njemačke, Francuske, Italije i Hrvatske. Umjetnička grupa Gorgona svojim inovativnim sadržajima predstavlja prekretnicu u poimanju umjetnosti i umjetnika. Pokreće se Muzički biennale Zagreb na kojemu sudjeluju istaknuti pioniri neoavangardne glazbe.
Književnost se već pedesetih oslobodila diktata socijalisitčkoga realizma i okrenula prema poetikama aktualnim s umjetnošću tzv. slobodnoga svijeta. Prevode se knjige koje su u ostalim zemljama realnoga socijalizma bile anatemizirane. To što vrijedi za književnost, glazbu i likovnu umjetnost, podjedanko je važno i za kazalište, ples i film. Popularna kultura postaje iznimno važnim faktorom u oblikovanju novih pogleda, a sve ključne europske i svjetske tendencije u pop i rock glazbi kao i u modi prisutne su i u Hrvatskoj.
Izložba Šezdesete u Hrvatskoj – Mit i stvarnost prikazuje Hrvatsku u vremenu koje je za nju bilo iznimno važno. U tome su periodu nicale i gasile se neke ideje čiji su odjeci dobili svoj puni smisao tek osamostaljenjem Hrvatske.
Uz izložbu je organiziran raznovrstan i bogat popratni program od stručnih vodstava autora dionica, predavanja, Retrospektive hrvatskog filma šezdesetih u Kinu Tuškanac, odabira najboljih književnih ostvarenja tog razdoblja u Knjižnicama grada Zagreba, zanimljivih kreativnih radionica za građanstvo, glazbenih slušaonica i mnogih drugih zanimljivih sadržaja.
Izložbu prati velika monografija koju suizdaju Muzej za umjetnost i obrt i Školska knjiga, a prodavat će se osim u MUO i na svim prodajnim mjestima Školske knjige.
U muzejskom dućanu u ponudi će biti raznovrsni suveniri inspirirani šezdesetima.
Fotografije:
dr Savka Dabčević-Kučar na Trgu Republike
Zagreb, svibanj 1971.
fotograf: Pavao Cajzek
Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Sklopivi bicikl Pony
1960-ih
Proizvođač: Rog, Slovenija
Tehniški muzej Slovenije
Ugo Borsatti
Ispred trgovine
Trst, oko 1965. – 1970.
Fondazione CRTrieste, Fototeca dei Civici Musei di Storia ed Arte, Trst
Većeslav Holjevac u obilasku Zagrebačkog velesajma
Zagreb, 1960.
Hrvatski povijesni muzej, Zagreb
Anton Marti i Vice Vukov na snimanju „TV magazina“
Zagreb, 1969.
Snimio: Đuro Slako
Arhiv Hrvatske radiotelevizije, Zagreb
Uz dopuštenje: Muzej za umjetnost i obrt